Vojnofilmski centar "Zastava
film" vec pola veka je simbol Jugoslovenske
vojne kinematografije. Ova jedinstvena ustanova kulture saima
bogatstvo našeg kulturnog nasleda koje su stvarale generacije
sineasta.
Istorija ove ugledne filmske ustanove pocela
je 14. novembra 1948. godine kada je formirano Odeqewe za
proizvodnju filmova Jugoslovenske armije. Osnovni proizvodi
tog vremena bili su Filmski pregledi iz Jugoslovenske armije.
Bile su to slicice i segmenti tadašwe armijske i društvene
stvarnosti - neka vrsta današwih urnala.
Od osnivanja, VFC "Zastava film"
se nalazi u Beogradu. Današnji naziv, Vojnofilmski centar
"Zastava film" dobija 1962. godine.
Šezdesetih godina, VFC "Zastava
film" postaje najveci proizvodac kratkometranih
filmova u zemlji.
U proizvodi preovladuju dokumentarni i nastavni film. Pojavquje
se sve veci broj stvaralaca koji daju licni pecat produkciji
VFC "Zastava film". VFC "Zastava film"
se ubrzano razvija, obogacuje filmski izraz, a produkcija
tei kvalitetu i sve vecim umetnickim dometima. Zahvaljujuci
brojnim eminentnim stvaraocima VFC "Zastava film"
se sve cešce pojavquje na mnogim domacim i medunarodnim
festivalima.
Period izmedu 1960. i 1980-te, zlatno je
doba VFC "Zastava film" - vreme pune autorske afirmacije,
bogate produkcije, visokog kvaliteta i sjajnih nagrada. Samo
je tokom 1973. godine osvojeno 17 raznih nagrada i priznanja.
Najviše njih pripalo je Predragu Golubovicu, ciji je
film "Tišine" u produkciji VFC "Zastava
film" dobitnik mnogih medunarodnih nagrada, a 1972. godine
nominovan je za "Oskara".
Razvojni put tekao je u skladu sa potrebama
Vojske za namenskim filmskim proizvodima, ali je sve vreme
VFC "Zastava film" pratila tehnološke, produkcione
i stvaralacke domete jugoslovenske kinematografije.
Na domacim i medunarodnim festivalima VFC
"Zastava film" je osvojio 152 visoke nagrade i priznanja.
Najvrednija su tri zlatna i jedno srebrno Sunce, popularno
nazvani - Vojni Oskar sa festivala vojnog filma u Versaju.
VFC "Zastava film" ucestvuje i na uglednim medunarodnim
festivalima u: Oberhauzenu, Londonu, Veneciji, Moskvi, Berlinu,
Torontu, Drami i drugima.
Krajem osamdesetih godina VFC "Zastava
film" se tehnicki modernizuje uvodeci pored filmskog
i kompletan sistem video produkcije.
Period od 1991. do 2000. je najtei
period postojanja i rada VFC "Zastava film". To
je vreme kada je ova ustanova Vojske Jugoslavije morala da
se potvrduje u neposrednom ratnom okruenju i ratu. Hiljade
sati dokumentarnog materijala iz rata sa prostora prethodne
Jugoslavije zabeleile su ekipe VFC "Zastava film".
Naalost, malo tih dokaza je doprlo do svetske javnosti.
Ali snagu ovih argumenata vreme ne moe izbrisati.
Bili smo svedoci i hronicari i brutalne agresije NATO
alijanse na našu zemlju. Obim i velicinu razaranja i
stradanja našeg naroda zabeleili su ljudi i kamere
VFC "Zastava film". Tako je VFC "Zastava film"
postala svedok i hronicar istorije.
U sastavu VFC "Zastava film" je i filmski
arhiv Vojske Jugoslavije. To je jedan od najbogatijih
arhiva u zemlji.
Na realizaciji brojnih projekata VFC "Zastava film"
saraduje sa najznacajnijim producentskim
i filmskim kucama u Jugoslaviji.
U poslednjoj deceniji naša filmska i
video produkcija osvaja 52 visoke nagrade na domacim i medunarodnim
festivalima.
VFC "Zastava film" je dobitnik
dve specijalne nagrade na Prvom festivalu vojnog filma u Bukureštu
1995. godine.
Film Stjepana Zaninovica Šantic-93 dobitnik je "Kristalne
prizme" Jugoslovenske akademije filmske umetnosti i nauke.
Na Festivalu jugoslovenskog dokumentanog i kratkometranog
filma, u poslednjih 13 godina dobili smo deset nagrada i tri
specijalna priznanja. Medu nagradama su dva Grand prix Festivala,
nagrada za reiju, montau, za animirani i eksperimentalni
film.
Na medunarodnom filmskom festivalu slovenskih i pravoslavnih
naroda Zlatni vitez, dokumentarni filmovi VFC "Zastava
film" osvojili su deset nagrada, od toga jedan Grand
pri, tri "Zlatna viteza", tri nagrade za reiju
i tri specijalna priznanja.
Bogatim produkcionim i umetnicim opusom VFC "Zastava
film" se svrstava medu najvanije institucije jugoslovenske
kinematografije.
Pukovnik Ratomir Milovanovic